Stolisnik - ACHILLEA MILLEFOLIUM L.
Sinonimi: Achillea collina Becker — Achillea lanala Koch — Achillea panonica Scheele.
Narodni nazivi: ajdučica — ajdučka trava — arman — hajdučica — hajdučka trava — kačak — kostret — kunića — mezinec — ravan — rman — roman — romanika — sporić — sporiš — stolist — stolista — stolistak.
Opis biljke: iz svijetlosmeđeg, puzavog i trajnog podanka potjeraju u proljeće najprije kovrčavi i široki prizemni listovi složeni u obliku rozete, a zatim istjera i uspravna stabljika. Stabljika je na presjeku cilindrična, glatka, unutra srčikasta, gola ili proviđena sitnim dlačicama, što je ovisno o visinskom položaju staništa. Visina stabljike kreće se od 30 do 80 cm, a listovi koji izrastu na stabljici u početku su svjetlije a kasnije tamnozelene boje. Stabljika je inače nerazgranjena, uspravna, nosi listove s kratkom peteljkom, listovi su sitno perasti, a perca listova završavaju sićušno malim bodljikavim vrhovima. Bijeli ili ružičasto-bijeli cvjetovi skupljeni su u cvat na vrhu stabljike. Plodići su duguljasti i srebrno-sive boje.
Miris i okus: listovi i cvjetovi imaju fini aromatični miris dok im je okus mirisav, trpak i steže.
Vrijeme cvatnje: od početka lipnja pa do prvih mrazova u kasnoj jeseni.
Stanište: stolisnik je proširen po čitavoj Evropi sve do dalekog sjevera. Raste pojedinačno ili često u velikom mnoštvu na livadama i pašnjacima, na sunčanim čistinama uz putove i rubove polja kao običan i vrlo čest korov. Stolisnik je u svojim zahtjevima vrlo skromna biljka, a otporan je na vrućinu, sušu i hladnoću. U širenju jedino izbjegava vlažna ili isključivo mokra staništa.
Ljekoviti dijelovi biljke: za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi s kratkom peteljkom (Flores Millefolii) i čitava biljka najviše do 30 cm duljine (Herba Millefolii). Ukoliko bi se pri sabiranju čitava biljka prirezivala sasvim do zemlje, dobila bi se odrvenjela droga s premalim sadržajem cvjetova i listova u odnosu na čitavu količinu osušene droge. Tako sabrana droga vrlo je slabe kvalitete. Cvjetovi i čitava biljka sabrani nakon što je cvatnja završena, daju tamni i prezreli izgled osušenoj biljci pa se takva ne može upotrijebiti u ljekovite svrhe.
Ljekovite i djelotvorne tvari: stolisnik prije svega sadrži gorku tvar ahilein i eterično ulje s plavim ugljikovodikom azulenom, koji je sadržan i u kamilici (br. 89). Količinski je ulje stolisnika prema ulju kamilice većinom sadržano u manjoj mjeri, što je iznimno ovisno o staništu. Istraživanja su pokazala da ulje stolisnika djeluje na sprečavanje razvoja klica. To eterično ulje sadržano je znatno više u cvjetovima nego u listovima. Djelovanje ulja stolisnika na sprečavanje razvoja klica od istog je značenja kao ulje timijana (br. 144), odnosno, eterično ulje crvenog luka (br. 7). Ulje stolisnika sadrži nadalje još cerotinsku kiselinu, cerilni alkohol, oleinsku kiselinu, linolensku kiselinu i dr. Od ostalih ljekovitih i djelotvornih tvari stolisnik sadrži sterin, palmitinsku, salicilnu, mravlju, octenu i izovalerijansku kiselinu, još nepoznati lakton i jedan još ne pobliže utvrđeni sastavni dio s visokom točkom vrelišta. Nadalje, utvrđeni su još smola, inulin, asparagin, guma, bjelančevina, filosterin kao i fosfati, nitrati i kalijeve soli. Novija su istraživanja pokazala da je u klorofilu stolisnika sadržan sastavni dio nalik vitaminu A, kao i vitamin C. To neobično bogatstvo ljekovitim i djelotvornim tvarima također objašnjava tako jedinstvenu ljekovitost te biljke.
Ljekovito djelovanje: teško da druge ljekovite biljke, izuzevši kamilicu, ujedinjuju u sebi tako mnoge i tako djelotvorne ljekovite snage kao stolisnik. Radi visokog sadržaja gorkih tvari i eteričnog ulja stolisnik se u prvom redu ubraja u gorke droge. Radi toga je ljekovito djelovanje stolisnika naročito povoljno kod raznih oboljenja crijeva i želuca, bilo za otklanjanje pomanjkanja apetita, otklanjanje nadutosti, kod grčeva u crijevima i želucu ili za liječenje upala: upale debelog crijeva (kolitis) ili upale želuca (gastritis), čaj od stolisnika povećava aktivnost crijevnih žlijezda, otklanja pojave vrenja, začepljenost, smetnje u jetri i žučne grčeve. Radi znatnog sadržaja kalija pobuđuje uredan rad bubrega, jer izaziva, potpuno bez nadražaja, pojačano izlučivanje mokraće. Svi ti povoljni utjecaji na cjelokupan probavni trakt te oživljavajući porast povratnog toka venozne krvi srcu, olakšavaju i pospješuju krvotok, a time ponovo dolazi do poboljšanja rada srca. Redovno uživanje svježeg soka stolisnika otklanja probadanja koja uzrokuju deformacija srčanog mišića (myodegeneratio cordis) ili stenokardije (angina pectoris). (Flamm.)
Velika ljekovitost svježeg soka stolisnika — on se mora uzimati sasvim svjež i ne smije prijeći u stanje vrenja — objašnjava se naročitim sadržajem klorofila, koji uzrokuje povoljan poticaj organa za stvaranje krvi, čime se čitav organizam jača i snaži, te se povećava otpornost i znatno smanjuje sklonost prema raznim bolestima.
Djelovanje stolisnika na poboljšanje i čišćenje krvi pomaže da se brzo smanje teškoće uslijed gihta i reumatizma ako bolesnik slijedi i sve ostale upute liječnika. Njegovo djelovanje je povoljno i u liječenju šećerne bolesti, naročito u početnom stadiju.
Daljnje je područje ljekovitosti stolisnika kod raznih vrsta unutarnjih krvarenja — kod krvavog kašlja, krvi u pljuvački, krvarenja hemoroida, krvarenja iz debelog crijeva te krvarenja iz nosa i bubrega, a liječi se i preslaba menstruacija, odnosno, prekomjerno krvarenje. Ova se suprotnost objašnjava činjenicom što stolisnik ima sve uvjete da sva ta krvarenja smiruje. Kod bijelog cvijeta pokazuje stolisnik vrlo dobre uspjehe, uziman kao čaj ili mlačan čajni oparak, upotrijebljen kao sredstvo za ispiranje. Radi toga se ženama ne može dovoljno preporučiti stolisnik, te bi mnoge brige, zlovolja i nelagodnosti nestale kad bi žene više upotrebljavale ovaj ljekoviti i pri tom potpuno bez nadražaja prirodni lijek.
Kao odličan čaj za žene uzima se slijedeća čajna mješavina:
100 g stolisnika
25 g podanka iđirota (br. 2)
75 g cvjetova kamilice (br. 89)
50 g korijena maslačka (br. 142)
2 pune čajne žlice te mješavine uzmu se za 2 šalice čajnog oparka, a pije se dnevno nezaslađeno toplo ili mlačno.
Nabrajanje ljekovitog učinka stolisnika na unutarnje organe ne može se zaključiti, a da se prije toga ova toliko izvanredno ljekovita biljka najtoplije ne preporuči kod raznih oboljenja mokraćnih organa: kod katara mjehura, slabog mjehura i noćnog mokrenja. Kao čaj za mokraćne organe preporuča se slijedeće:
100 g stolisnika 30 g cvijeta brđanke (br. 22).
Od ove se čajne mješavine uzima 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka, a pije se toplo i nezaslađeno 1 sat prije spavanja.
I kod oboljenja organa za disanje: kašlja, bronhalnog katara, bronhitisa, gripoznih pojava, odlično djeluje topli čaj stolisnika s dodatkom meda i slijedećom čajnom mješavinom:
100 g biljke stolisnika
50 g biljke plućnjaka (br. 118)
50 g listova trpuca (br. 108)
25 g korijena bijelog sljeza (br. 12)
25 g kadulje (br. 132).
Uzima se 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka, a piju se tople 3 do 4 šalice dnevno u gutljajima. U svaku šalicu čaja pomiješa se 1 puna čajna žlica meda ali ne u vrući, nego u topli čaj.
Izvana primijenjen pokazuje stolisnik niz ljekovitih učinaka. Tako je uvarak stolisnika vrlo uspješan za liječenje rana i za liječenje svakovrsnih čireva. Na žalost je taj dobar, stari kućni lijek već mnogo puta pao u zaborav i ustupio mjesto modernim kemijskim sredstvima za liječenje rana. Putem Kneipp-ovog neumornog prosvjećivanja za upotrebu prirodnih lijekova, vrijednost se stolisnika ponovo povećava, prije svega kod seljačkog stanovništva, ali bi stolisnik trebao biti zajedničko dobro svih, tim više što se pojavljuje u prirodi u velikom mnoštvu.
Uvarak od stolisnika korisno djeluje i liječi bilo kao kupelj ili kao oblog kod ispucanih ruku i kod ranjavih prsnih bradavica majki koje doje. To vrijedi i za liječenje dosadnog ljuskavog osipa na koži. Uz kupelji i obloge moraju se kod zadnje navedenih pojava poduzeti i kure za čišćenje krvi. Kod nervoznih osoba preporuča se češće pranje čitavog tijela rashlađenim oparkom od stolisnika i to ujutro i uveče, jer ta pranja djeluju na jačanje. Tople kupelji od stolisnika s dodatkom kamilice (br. 89) i to potpune kupelji, ublažuju općenito nervne bolove (neuralgija).
Priprema čaja od stolisnika: najbolje je preliti (oparak) 1 do 2 čajne žlice stolisnika vrućom vodom, ostaviti 5 minuta da odstoji i procijediti. Dnevno se piju 2 do 4 šalice, podijeljeno na čitav dan. Pri upotrebi čaja za liječenje svih vrsti želučanih i crijevnih smetnji, čaj ne smije biti zaslađen.
Primjena u pučkoj medicini: osim već navedene upotrebe stolisnika, koristi ga pučka medicina i kao sredstvo protiv hunjavice, time što se mlačni čajni uvarak često ušmrkava u nos.
Kod navale krvi u glavu ili kod vrtoglavice, zdrobe se sasvim svježe ubrani listovi i cvjetovi između palca i kažiprsta, stave neposredno pod nos, još jednom se satru i stave u nos. To u pravilu prouzrokuje krvarenje iz nosa, što donosi olakšanje kako kod navale krvi, tako i kod osjećaja vrtoglavice.
Na području Balkana pije se u varak od stolisnika kao lijek protiv malarije i to dnevno najmanje 1 litru.
Osobe koje dugo leže zbog bolesti i slabunjavu djecu treba jednom dnevno kupati u toplom uvarku od stolisnika.
Stolisnik i alergične promjene na koži (alergoza): opis stolisnika kao ljekovite biljke ne bi bio potpun, ako se nebi spomenulo da katkada kod uživanja čaja od stolisnika mogu nastupiti kožna oboljenja. Kod nekih osoba dovoljan je samo doticaj s biljkom da nastane mjehurasti kožni osip (egzantem) ili upala kože (dermatitis).
Te se pojave često svode pod ime alergičnih pojava, jer ih mogu izazvali i druge biljke, među ostalim i dodir s jaglacem (br. 112) ili s različitih travama. Te kožne upale izazivaju uglavnom starije biljke neposredno poslije pune cvatnje, te se čini da kod te starosti biljke, uz klimatske faktore (zračenje sunca, prosječna vlažnost zraka) i određene dispozicije čovjeka, lisno zelenilo (klorofil) pridonosi ovim pojavama.
Zbog toga treba da osobe osjetljive kože izbjegavaju stolisnik, odnosno upotrebljavaju samo sasvim mlade, tek rascvjetane biljke te počinju kuru stolisnikom u najmanjim količinama te da za 2 šalice čajnog oparka uzimaju oko 1 naprstak sitno izrezane droge i pažljivo povećavaju količinu čaja do normalne količine.
Ove pojedinačne pojave loših posljedica ne mogu umanjiti ljekovitu vrijednost stolisnika.
Primjena u liječenju životinja: u veterinarskoj medicini daje se stolisnik s dobrim uspjehom u obliku čajnog oparka govedu, konjima i ovcama kod nadama i grčeva. Mladim odojcima s bolesnim crijevima odlično pomaže topli čajni oparak od stolisnika u najkraćem vremenu, a i uzgoj je upravo u prvim mjesecima uspješniji ako se taj kućni lijek više upotrebljava. Stolisnika nije nikada dovoljno na livadama i pašnjacima, jer je on jedan od najzdravijih stočnih krmiva.
Napomena: znanstvena botanika razlikuje čitav niz podvrsta, odnosno oblika, stolisnika kao npr.
-
Achillea millefolium var. rosea Desf. — s ružičastim cvjetovima,
-
Achillea millefolium var. purpurea Schinz. — s grimizno-crvenim cvjetovima,
-
Achillea millefolium subsp. sudetica Weiss, var. alpestris Wimm et Grab. — s planinskih livada i pašnjaka Alpa i Sudeta,
-
Achillea millefolium subsp. pannonica Hayek. — koja uspijeva na toplini staništima Austrije, Južne Bavarske i Mađarske.
Te podvrste, odnosno oblici stolisnika, zanimljivi su samo za botaničare, ali su bez značenja za praktičnog sakupljača ljekovitog bilja, jer sve imaju potpuno jednake sadržajne tvari a time prouzrokuju i jednaka ljekovita djelovanja. Male razlike u boji cvjetova, u obliku listova i u dlakavosti biljke, koje mogu upasti u oči pažljivom sabiraču ljekovitog bilja, predstavljaju samo neznatna odstupanja i varijacije koje su uvjetovane staništem.
- Achillea mosehata Wulfen, A. atrata L. — i A. nana L. — Te vrste stolisnika uspijevaju samo u nekim alpskim dijelovima na stjenovitom tlu, siromašnom vapnom, te se na nekim mjestima pojavljuju u velikom mnoštvu.
U pučkoj medicini vrijede kao vrlo cijenjene ljekovite biljke. Za vrijeme cvatnje sabrana droga (Herba Ivae moschatae) upotrebljava se isto kao i stolisnik. Iz biljaka dobiveno eterično ulje (Oleum Ivae moschatae) služi u nekim krajevima Švicarske za pripremu Iva likera — poznatog švicarskog alpskog biljnog likera koji jača želudac.
Iz priča i povijesti stolisnika: stolisnik kao ljekovitu biljku može se slijediti daleko u prošlost. Već je u grčkim mitološkim pričama starog vijeka spomenuto, da je Ahilej, taj marljivi učenik vještog liječnika Hirona, otkrio ljekovitost ove biljke kada je liječio rane kralja Telefosa, pa otuda i grčko ime stolisnika "achilleios". U starom vijeku ovu su biljku zvali i željezna trava te je i Dioskurid opisao ljekovitost jedne vrste stolisnika u zaustavljanju krvarenja i liječenju rana. Na rimskim sarkofazima često je naslikan stolisnik kao simbol sna, a u Francuskoj su djeci stavljali na oči list stolisnika kako bi zaspala i sanjala lijepe sne.
U zapisima 6. stoljeća stolisnik se zvao "Supercilium Veneris", tj. venerine obrve, te je kao ljekovita biljka i biljka za čarolije uživao visoki ugled kod starih Germana i Slavena. Stolisnik spominje monahinja Hildegarda, Hieronymus Bock, Mattioli i drugi. Slavni narodni liječnici Hufeland i Hahnemann proširili su saznanja o ljekovitosti stolisnika.
Kao i kod većine ljekovitih biljaka i stolisnik je sve više potisnut novim metodama liječenja anorganskim sredstvima, no i moderna biologija ne samo da je potvrdila sve stare primjene stolisnika u pučkoj medicini, nego je otkrila i druge ljekovite vrijednosti, tako da se danas u toj skromnoj biljci, koja uspijeva čak i na buništima, krije ljekovita biljka prvog reda.
Nema komentara:
Objavi komentar